Zbog trajnog uništavanja staništa u Vojvodini zaštićenim vrstama ptica preti nestanak

Ukoliko se nastavi sa uništavanjem pašnjaka i drugih travnih staništa u Vojvodini moguć je nestanak nekoliko veoma retkih i strogo zaštićenih vrsta ptica.

Zbog trajnog uništavanja staništa u Vojvodini zaštićenim vrstama ptica preti nestanak Foto: Shutterstock

Ukoliko se nastavi sa uništavanjem pašnjaka i drugih travnih staništa u Vojvodini moguć je nestanak nekoliko veoma retkih i strogo zaštićenih vrsta ptica kao što su velika droplja i orao krstaš. Podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pokazuju da se uništavaju pašnjaci i u zaštićenim područjima kao što su Specijalni rezervati prirode "Pašnjaci velike droplje" i "Okanj bara".

Za skoro svaku priču o dolini banatske reke Zlatice može se reći da je zlata vredna. Bez obzira na to da li je reč o prošlosti i čuvenim legendama o grobu Atile Hunskog ili o sadašnjosti i njenom biodiverzitetu. Nažalost, jedinstvena kombinacija stepskih, slatinskih i barskih ekosistema je ugrožena a pojedinim životinjskim vrstama preti nestanak, piše VOICE.

Specijalni rezervat prirode "Pašnjaci velike droplje" osnovan je 1997. upravo sa ciljem da se sačuva ovaj tipičan ravničarski predeo.

Prema tvrdnjama Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) ovaj rezervat na severu Banata trenutno je jedno od najugroženijih zaštićenih područja u Srbiji.

"Konstantan pritisak lokalnih poljoprivrednika, koji zaoravajući pojedine parcele unutar rezervata trajno uništavaju prirodna staništa, negativno se odražava na brojnost jedinih populacija velike droplje i orla krstaša u Srbiji", navode u DZPPS.

"Travnim staništima nazivamo livade, pašnjake, stepe, slatine i tršćake. To su područja uglavnom pokrivena zeljastom vegetacijom sa vrlo malim udelom drveća i žbunja, neravnomernog rasporeda. SRP 'Pašnjaci velike droplje' svakako je najočuvaniji kompleks travnih staništa u Vojvodini u kojem žive tipične biljne i životinjske vrste Panonske nizije. Neke od njih su veoma ugrožene", navodi Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Pored Specijalnog rezervata prirode "Pašnjaci velike droplje" i druga zaštićena travna staništa u Vojvodini konstantno se uništavaju, pokazuje istraživanje VOICE.

Statistički podaci pokazuju da se travna staništa drastično smanjuju i to pre svega usled njihovog preoravanja. Pored zemljoradnje na nestanak travnih staništa u Vojvodini utiče i izgradnja ribnjaka, iskopavanje mineralnih sirovina (najčešće pesak i glina), skidanje i paljnje vegetacije te izgradnja infrastrukturnih objekata.

Popis poljoprivrede izvršen 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena. 1960. godine u Vojvodini je bilo oko 177 000 ha pašnjaka, 2012. registrovano je 86 000 ha.

U Upravi za poljoprivredno zemljište tvrde da je samo u 2019. godini uništeno najmanje 50 ha pašnjaka.

"Utvrđeno je da je preorano oko 10 ha pašnjaka u selu Hajdučica, kod Plandišta, i 21 ha u ataru sela Šušara, kod Vršca, zatim u Lukinom selu na području opštine Zrenjanin, kao i u Žablju i Čurugu" kaže Branko Lakić, direktor Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede.

vojvodina_unistavanje_stanista_preti_izumiranju_retkih_vrsta2 

Foto: MiroslavP / Shutterstock.com

Istraživanje VOICE pokazuje da je pored preoravanja pojedinih parcela na teritoriji Specijalnog rezervata prirode "Pašnjaci velike droplje" došlo do preoravanja i oko 40 ha pašnjaka unutar Specijalnog rezervata prirode "Okanj bara", koji se nalazi na teritoriji opštine Novi Bečej.

U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije tvrde da nestanak travnih staništa u Vojvodini direktno utiče na opstanak poslednje populacije orla krstaša (lat. Aquila heliaca) te velike droplje (lat. Otis tarda) u Srbiji. Prema Crvenoj knjizi ptica Srbije objavljenoj 2019. populacije obe pomenute vrste na području Srbije ocenjene su kao kritično ugrožene, te im preti najveća opasnost od izumiranja.

Navedene vrste nalaze se i na "Crvenoj listi ugroženih vrsta" koju vodi Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN).

"U poslednje tri decenije prošlog veka, kada je krstaš intenzivno istraživan, brojnost mu je padala od 16-24 para do 2-3 para. Već tada se uglavnom koncentrisao samo na šire područje Fruške gore i na Deliblatsku peščaru, i to isključivo zbog otvorenih travnih staništa na ova dva lokaliteta. Da nije travnih staništa na kojima krstaš lovi, sasvim sigurno bi ova vrsta prestala da se gnezdi u našim krajevima", kaže Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

"Krajem 19. i početkom 20. veka velika droplјa se gnezdila u većem delu Vojvodine, u Pomoravlјu oko Niša i Prokuplјa, zatim oko Leskovca i Vranja, kao i u Negotinskoj Krajini i na Kosovu. Uništavanjem najpovolјnijih staništa i direktnim lovom, velike droplјe su se povukle sa većine nekadašnjih staništa. Ova ptica je do početka Drugog svetskog rata bila lovna divlјač. Smatra se da je početkom 20. veka u Vojvodini živelo preko 1.000 velikih droplјi. Danas je preostalo samo 8 jedinki" kaže Tucakov.

Preoravanje i trajno uništavanje travnih staništa nije samo ekološki već i socio-ekonomski problem, tvrde sagovornici.

Stočarstvo kao jedna od najvažnijih grana poljoprivrede ima značajno mesto u privredi svake zemlje jer angažujući prirodne i ljudske resurse stvara veliku vrednost.

"Broj grla goveda u Srbiji je u konstantnom opadanju poslednjih 40 godina. U Srbiji sada imamo oko 800 000 grla goveda što predstavlja istorijski minimum. Korišćenje pašnjaka svakako doprinosi smanjenju izdataka stočara za hranu i od izuzetnog značaja je njihovo očuvanje", kaže Branislav Gulan, član Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti.

Kako nam je rečeno u Upravi za poljoprivredno zemljište – zbog lošeg gazdovanja i održavanja pašnjaka Ministarstvo poljoprivrede, na inicijativu nekoliko vojvođanskih udruženja stočara, ubrzano priprema predlog zakona kojim bi se regulisala kontrola pašnjaka kao i odgovornost za njihovo održavanje i korišćenje. Zakon bi, po najavama, mogao biti usvojen u narednih nekoliko meseci.

Da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu potrebno menjati, saglasni su i stručnjaci koji se bave zaštitom životne sredine.

"U najvećoj meri travna područja u zaštićenim područjima mogu da budu sačuvana preduzimanjem mera zaštite, a u slučaju onih koja su narušena ili uništena i revitalizacije, u čemu postoji relevantno iskustvo. Proaktivni pristup u ovom slučaju podrazumevao bi napore da se revitalizacijom obuhvate i područja na kojima je u prošlosti postojala stepa na lesu i slana stepa", kaže Marko Tucakov.

"Stočarstvo, ono pod vedrim nebom, i poluekstenzivno, mora da bude sačuvano u Vojvodini, sistemom subvencija za proizvodnju stoke. Kako bi se pašnjaci potpuno zaštitili od izgradnje ribnjaka, a livade od mogućnosti preoravanja, potrebno je što pre izmeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu", ukazuje Tucakov.

 

Možda će vas zanimati i:



bonus video
ostavite komentar
Inicijalizacija u toku...
U prodaji je oktobarsko izdanje časopisa National Geographic Srbija.