Naučnici tvrde: Sadnja trilion stabala je najbolji način za borbu protiv klimatskih promena

Najbolji način da se klimatske promene zadrže pod kontrolom jeste sadnja stabala na uništenim šumskim područjima veličine Sjedinjenih Država, rekli su naučnici, jer bi se tako neutralizirale dve trećine emisije gasova koji zagrevaju planetu a za koje je odgovoran čovek.

Naučnici tvrde: Sadnja trilion stabala je najbolji način za borbu protiv klimatskih promena Foto: Shutterstock

Tom Krouter, profesor u Krouter Labu - istraživačkoj grupi na Univerzitetu ETH Cirih, pozvao je stotine hiljada ljudi koji su propustili školu i izašli s posla ove godine kako bi se pridružili rastućem pokretu za borbu protiv klimatskih promena, da počnu da sade ili finansiraju takve akcije.

"Svako drugo rešenje za klimatske promene zahteva da svi promenimo svoje ponašanje, ili nam treba odluka političara koji možda veruje a možda i ne veruje u klimatske promene, ili je to naučno otkriće koje još nemamo", rekao je on za Reuters.

"Ovo nije samo naše najmoćnije rešenje - ovo je rešenje u kojem svi možemo da učestvujemo", istaknuo je.

Sadnja drveća kako bi upilo četvrtinu ugljenika ambiciozan je cilj, kazao je Krouter dodavši da se to može postići ako se uključe svi oni koji su zabrinuti zbog globalnog zagrevanja.

Švajcarski naučnici objavili su prvu studiju o tome. Studija objavljena u stručnom časopisu Science analizirala je maksimalnu količinu ugljenika koja se može upiti ako se na sva dostupna degradirana šumska područja ponovno posadi drveće.

Najbolja mesta za obnovu šuma nalaze se u tropima zbog brzine kojom drveće tamo raste.

Na internet stranici Crowther Laba nalazi se globalna karta sa savetima o tome koju vrstu drveća saditi i koliko njih se može uzgajati u vrtovima.

Tropi su izgubili 12 mililiona hektara šumskog pokrova 2018. godine - većinom zbog požara i krčenja kako bi se napravile poljoprivredne površine - što je četvrti najviši godišnji gubitak otkad se vodi evidencija od 2001. godine, objavio je Global Forest Watch.

Aktivisti za zaštitu okoline kažu da vođenje brige o postojećim šumama i obnova degradiranih šuma sprečava poplave, skladišti ugljenik, ograničava klimatske promene i štiti bioraznolikost.

Širom sveta ima 5,5 milijardi hektara šume.

Mnoge države već su se obavezale na pošumljavanje u skladu s programom Bonn Challenge dogovorenim u Nemačkoj 2011.

Ovaj program predstavlja napor na globalnom nivou da se do 2020. obnovi 150 miliona hektara iskrčenog i degradiranog zemljišta, a do 2030. trebalo bi da se obnovi 350 miliona hektara. Program Bonn Challenge odobren je i proširen u tzv. njujorškoj Deklaraciji o šumama na UN-ovom sastanku o klimi 2014. godine.



bonus video
ostavite komentar
Inicijalizacija u toku...