Izgubljena zemlja Sijuksa

Oko 1700. godine plemena Sijuksa u prerijama zapadne Minesote lovila su bizone pešice.

Izgubljena zemlja Sijuksa NGM mape

Sredinom XVIII veka razna plemena su nabavila konje, a početkom XIX veka Oglala Sijuksi i ostali Indijanci iz ravnice razvili su način života koji se oslanjao na lov bizona na konjima. Posle pronalaska zlata u Kaliforniji 1849. godine i u Crnim Brdima 1874. godine, kopači, trgovci i doseljenici nagrnuli su na teritoriju Sijuksa. Sudar kultura doveo je do niza prekršenih sporazuma i nepovoljnih zakonskih propisa koji su sabijali plemena na sve manju teritoriju (mape desno). U međuvremenu došljaci su gotovo potpuno istrebili bizone. Vrhovni sud je 1980. godine naredio Vladi Sjedinjenih Država da plati za prisvajanje Crnih Brda. Sa kamatama iznos danas premašuje milijardu dolara, ali Sijuksi te pare neće ni da pipnu. Oni traže nazad svoju zemlju.

1851–1868.

Sporazumima sa Sjedinjenim Državama najpre su ustanovljene granice naroda Sijuks, a potom je podignut rezervat. Sporazumom iz 1868. godine dozvoljen je lov bizona i na pograničnoj teritoriji dokle god bude krda koja slobodno lutaju.

1876–1877.

Armija Sjedinjenih Država borila se sa Sijuksima koji su ostali izvan rezervata. Trupe pukovnika Kastera uništene su kod Litl Bighorna.

1889.

Kad su Severna i Južna Dakota bile nadomak priznavanja statusa saveznih država, rezervat od 85.000 kvadratnih kilometara je prepolovljen, a preostala zemlja podeljena na šest manjih rezervata. Deo zemlje iz rezervata kasnije je otvoren za doseljenike.

Danas

U Pajn Ridžu i pet drugih rezervata Sijuksi poseduju 20.000 kvadratnih kilometara prvobitne zemlje koja im je pripala sporazumom. Preko Biroa za indijanska pitanja plemena mogu da iznajmljuju zemlju u rezervatu, uglavnom za ispašu. Jedan deo se iznajmljuje Indijancima, drugi ljudima sa strane. Zbog načina na koji je zemlja prvobitno izdeljena, Sijuksima su pripali najneplodniji delovi.



bonus video
ostavite komentar
Inicijalizacija u toku...