Naša svakodnevnica sastoji se od brojnih aktivnosti koje se periodično ponavljaju i za koje su nam potrebni predmeti koje često uzimamo za gotovo, bez mnogo razmišljanja o njihovom poreklu. Zapravo, veliki broj svakodnevnih predmeta ima dugu predistoriju, a u 21. vek su stigli u nešto izmenjenom obliku, dok je za druge prvobitna uloga potpuno zaboravljena, pa se ti predmeti koriste sasvim drugačije danas nego u vreme kada su "izmišljeni".
Osveta se služi hladna: Kako su stari Rimljani bacali kletve
: Žitelji Rimskog carstva imali su naviku da zapisuju kada im neko učini zlo.
pročitajte članak
Društvene igre u doba Rimljana: pobednik je nazivan Imperatorom
: Grčki istoričar Herodot (5. vek pre n.e.) tvrdi da su društvene igre nastale u Lidiji, u Maloj Aziji. Poreklo i vreme njihovog nastanka je, po svemu sudeći, nemoguće utvrditi. Ono što znamo kada su u pitanju društvene igre, jeste da se Rimljani nisu mnogo razlikovali od ljudi današnjice. Obožavali su ih i njima ispunjavali slobodno vreme.
pročitajte članak
Predmeti poput kockica za igru su pretrpeli jako malo izmena – danas se prave uz pomoć savremene tehnologije i od modernih sirovina, ali izgledaju identično već više od 2000 godina. Iako ne znamo kada su i gde tačno prve kockice napravljene, znamo da su ih na prostor Balkana doneli Rimljani, nakon osvajanja i pripajanja ove teritorije njihovom Carstvu.

Foto: Arheološka zbirka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Jedna od prvih, otkrivena je slučajno 1908. godine tokom izgradnje telefonske centrale u Kosovskoj ulici, da bi do danas bilo otkriveno više desetina nalaza kockica (ali i žetona i tabli) na prostoru rimskog Singidunuma (današnji Beograd), kao i u njegovoj neposrednoj okolini.
Kockice su, u vreme rimske dominacije, korišćene za igranje, kockanje ali i proricanje i magijske rituale. Nekoliko igara na tabli, poput mica, igre najamnika, dvanaest polja, poznate su širom nekadašnjeg Carstva, ali se uporedo sa njima pojavljuju i manje poznate, verovatno lokalne igre na tabli. Sticanje veština u igrama, smatrano je vrlo poželjnim i vrlo važnim u vaspitanju i obrazovanju mladih Rimljana i Rimljanki, dok se na kockanje nije gledalo blagonaklono.
Antički pisci nas obaveštavaju da su obe aktivnosti bile popularne kod svih slojeva društva, od rimskih careva do robova, bez obzira na pol, uzrast ili etničku pripadnost.

Foto: Arheološka zbirka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Slično nam govore i arheološki nalazi, otkriveni u vojnim i civilnim kontekstima, kućama i najviše – grobovima. Jasno je, da su kockice bile veoma popularne među stanovnicima rimskog Singidunuma, koji su svoje slobodno vreme, slično kao što činimo i danas, provodili uživajući u društvenim igrama.
Tekst je objavljen u sklopu projekta „Slojevi prestoničke prošlosti" koji je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.
Možda će vas zanimati i drugi članci projekta „Slojevi prestoničke prošlosti":
Izuzetna posuda iz eneolitskog perioda
: Neki od veoma interesantnih tragova boravka čoveka na teritoriji današnjeg Beograda potiču sa šireg prostora koji glavni grad Srbije administrativno pokriva.
pročitajte članak
Kamene alatke iz perioda kada su se današnjim Beogradom kretali neandertalci
: Neki od veoma interesantnih tragova boravka čoveka na teritoriji današnjeg Beograda potiču sa šireg prostora koji glavni grad Srbije administrativno pokriva.
pročitajte članak
Glinena figurina iz mlađeg neolita
: Neki od veoma interesantnih tragova boravka čoveka na teritoriji današnjeg Beograda potiču sa šireg prostora koji glavni grad Srbije administrativno pokriva.
pročitajte članak